Prijeđi na sadržaj

Riječki neboder

Koordinate: 45°19′41″N 14°26′17″E / 45.3280282679095°N 14.4380307197571°E / 45.3280282679095; 14.4380307197571
Izvor: Wikipedija
Ovo je članak o građevini u Rijeci. Za druge nebodere pogledajte članak Dodatak:Riječki neboderi.
Dodaj infookvir "neboder".
(Primjeri uporabe predloška)
Riječki neboder nakon restauracije neadekvatnom fasadnom opekom

Riječki neboder - palača Àrbori (tal. palazzo Arbori) je najstariji neboder u Rijeci, nakon rata nazvan Riječkim, kako bi se razlikovao od istovremenog pandana na Sušaku. Smješten je na Jadranskom trgu u središtu grada.

Neboder je sagrađen 1939. godine prema projektu tršćanskog arhitekta Umberta Nordija, koji je u Rijeci angažiran zahvaljujući privatnoj inicijativi.

U vrijeme izgradnje neboder se nazivao Palača Arbori. Naime, investitor je bio Al Caponeov knjigovođa Marco Arbori, povratnik iz Amerike, koji je želio podići poslovno-stambenu građevinu sa svom infrastrukturom, po uzoru na američke standarde. Tako je u skladu s propisima pod zemljom uređeno protuavionsko sklonište, ložionica za centralno grijanje i spremišta. Prizemna zona bila je namijenjena trgovačkom magazinu iz Milana, međukat njegovim poslovnicama, dok su na ostalim katovima stanovi. Stanovi su većih kvadratura, kuhinje s ugrađenim ormarima, a šesti kat smatrao se elitnim (primjerice, jedan stan je imao dva ulaza). Na krovu je zajednička praonica i sušionica rublja[1].

Urbanistički položaj zgrade strogo je određen prethodnom regulacijom koja je omogućila izgradnju visokih vertikala u strogom centru Rijeke, a već tada prometna Piazza Reggina Elena (danas Jadranski trg) bila je zamišljena po uzoru na Piazzu Oberdan u Trstu.

Palača Arbori, odnosno Riječki neboder, postao je jedan od prepoznatljivih simbola Rijeke, a svojom se prostornom organizacijom te oblikovanjem jednostavnog ali monumentalnog pročelja od opeke, smatra jednim od najznačajnijih djela moderne arhitekture na tlu današnje Hrvatske.

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Julija Lozzi Barković, „Riječki i Sušački neboder“, Sušačka revija br. 54/55, 2006.
  • Jasna Rotim Malvić, et al.: Moderna arhitektura Rijeke: arhitektura i urbanizam međuratne Rijeke 1918. – 1945. = L’Architettura e urbanistica a Fiume nel periodo fra le due guerre 1918-1945, Moderna galerija, Rijeka, 1996. (ISBN 953-6501-00-7)

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. SUŠAČKA REVIJA. www.klub-susacana.hr. Pristupljeno 27. svibnja 2022.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Znamenite riječke građevine